sreda, 21 mart 2018 18:50

„Važnost pojavljivanja ovakve knjige očituje se u društveno-duhovnom kontekstu našeg vremena.“

Foto: Josip Sruk Foto: Josip Sruk buka

Umirovljeni sveučilišni profesor dr.sc. Josip Sruk, u svojoj 90-oj godini života napisao je knjigu pod nazivom "Zašto nisam vjernik-Eseji o vjerovanju, djelovanju i budućnosti religije“. Kako sam navodi, knjigu nije zamislio kao znanstveni rad jer kroz 30 tekstova objašnjava razloge svog ateizma koje potkrepljuje opširnom argumentacijom, rezultatima društvenih istraživanja i uviđanja argumenata brojnih drugih autora.


Kako ste došli na ideju pisanja knjige o religijama? Što Vas je potaknulo u stvaranju tako važne literature?
Nakon dugih i raznolikih razgovora s obiteljskim prijateljem, uvidio sam da je vjernik i da samo po tom pitanju nemamo dodirnih točaka. Zanimalo me je zašto on vjeruje. Rekao je da je to Božji dar. Nakon nekog vremena, upitao sam isto pitanje jednu vjernicu. Rekla je da je to Božja milost. Dakle, njemu je Božji dar, a njoj Božja milost. Meni je sumnjivo kako istu stvar svatko interpretira na svoj način. Krenuo sam čitati. Jedna knjiga je vukla za sobom drugu i tako u nedogled. Čitajući knjige, pisao sam svoja mišljenja na pročitano.


Kako je i koliko dugo nastajala knjiga? Je li bilo teško pronaći izdavača?
Tekstove koje sam pisao osvrćući se na pročitane knjige, dao sam pročitati profesoru Veljaku. On je imao komentar da takvi tekstovi nisu poznati u Hrvatskoj te da bi ih bilo poželjno objaviti. Nakon toga sam još jednu godinu uređivao te materijale pa je krenula potraga za izdavačem. Potraga nije bila jednostavna. Dvije izdavačke kuće rekle su mi da ne žele izdati knjigu jer ju ne mogu staviti u izlog s nazivom „Zašto NISAM vjernik?“. Zahvaljujući izdavačkoj kući Razlog, knjigu danas možete vidjeti na policama. 


Što je po Vašem mišljenju presudno da neka osoba bude (ne)vjernik?
Prvenstveno odgoj u obitelji, a kasnije odgoj u sredini. Obiteljski prijatelj, zbog kojeg je sve ovo i počelo, odrastao je tik uz samostan. Kroz djetinjstvo bio je i ministrant. I sad na tom primjeru, on je kroz godine mentalno napredovao, znanstveno se uzdizao, ali je u njemu ostao taj trag iz djetinjstva. Ako je netko rođen u Hrvatskoj, mala je vjerojatnost, gotovo nikakva, da bude budist. Također, znanstveno je dokazano ukoliko djeca imaju istu majku, različitog oca, a očevi imaju različite vjere, djeca će biti drugačije vjeroispovijesti. Izuzetaka ima vrlo malo. Dakle, tu je pitanje autoriteta. U pravilu, samo 1 od 20 osoba promijenit će svoju vjeroispovijest kroz život. To nas dovodi do zaključka da ako djecu do šeste ili sedme godine odgajamo kao ateiste, djeca će najvjerojatnije cijeli život biti ateisti. Naravno, to ne vrijedi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Oni se najčešće prilagođavaju novoj obitelji.


Kako ste Vi odgajani? Je li isključivo Vaš odabir bio izjašnjavati se kao ateist?
Majčina obitelj bila je religiozna, dok je očeva bila ateistička, što je u '30-im godinama prošlog stoljeća bilo bogohulno. Još kao dječak zanimalo me je kako su moguće tako velike razlike u svjetonazoru. Ta je priča započinjala od mog djeda kad se je davnih 1860-ih suprotstavio svećeniku koji je udarao njegovu djecu. Tada je počeo razmišljati koliko smislena vjera u Boga jest i to je prenio na mog oca i strica. Otac je bio uistinu načitan i svestran čovjek pa je to utjecalo i na mene. Kroz život sam se susretao s vjernicima i nitko mi nije mogao dati dokazani razlog zašto vjeruje u Boga, a ja se vodim kroz život dokazima. Smatram da se djeca ne rađaju kao narkomani, alkoholičari ili rasisti pa se ne mogu roditi ni kao vjernici. Geni nisu stvarni razlozi vjerovanja ili ateizma. Gdje je tko rođen, u kakvoj obitelji, kakav je imao roditeljski odgoj, u kakvoj je sredini odrastao, kakve škole je pohađao, su faktori koji su, po mom dubokom uvjerenju, odlučujući.


Zagovarate odvajenje religije iz obrazovanja. Je li potreban i vjeronauk u obrazovnim ustanovama? Treba li se čitati Biblija u sklopu lektire?
Vjeronauk ne bi trebao biti predmet u školi, kao što nekad nije bio. To je predmet koji treba biti odvojen od škole i uveden u crkve. Religija je stvar pojedinca, nešto privatno i intimno. U mnogim razvijenim zemljama postoji predmet pod nazivom Religijska kultura koji djecu uči različitostima između religija. Taj predmet je izborni. Formalno, i vjeronauk u hrvatskim školama je izborni predmet, no kao da i nije. Djeca koja ne pohađaju taj predmet bivaju diskriminirana. Što se tiče Biblije, razumno čitanje religijskih knjiga ne škodi pri obrazovanju čovjeka.


Kako vidite u budućnosti ateiste i općenito religiju?
Vjeruje se da u Hrvatskoj čak trećina deklariranih katolika nisu vjernici već agnostici ili čak ateisti. Kroz duži period, sve više njih će se izjašnjavati po stvarnom uvjerenju. Nadam se da će Hrvatska u budućnosti slijediti najnaprednije zemlje u kojima religija nema veliku ulogu u društvu i politici, ali i da će se religije prilagođavati novoj društvenoj stvarnosti, uz veće uvažavanje znanosti, i više se baviti vjerskim pitanjima.

           
Razgovarala: Martina Breški

Pročitano 878 puta

Povezani članci

  • Pravda za Davida okupila 40 000 građana
    Oko 40.000 ljudi prisustvovalo je sinoć na Trgu Krajine u Banjaluci poslednjem velikom skupu "Pravda za Davida", na kojem je otac ubijenog 21-godišnjeg Davida Dragičevića rekao da su njegovog sina…
  • Nobelova nagrada za mir za borbu protiv seksualnog nasilja u ratu
    Kongoanac Denis Mukvege i Nadia Murad dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagradu za mir za napore za okončanje upotrebe seksualnog nasilja kao oružja u ratu, saopšteno je u Oslu. Mukvege, ginekolog…
  • Ludnica bez zidova
    Nedavnim dopisom Katehetskog ureda Splitsko-Makarske nadbiskupije, postalo je jasnije koliko je odgojno obrazovni sustav preplavljen utjecajem Crkve u Republici Hrvatskoj. Razni dopisi, pritisci i nametanje vjerske indoktrinacije su postali svakodnevica…
  • Poverenik: Kulminirao neadekvatan odons državnih organa
    Poverenik Srbije za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić ocenio je danas da je u protekloj godini kulminirao neadekvatan odnos Vlade Srbije i drugih državnih organa prema pravu javnosti da…
  • EU: Uskoro ukidanje zimskog računanja vremena
    Evropska unija saopštila je danas da će predložiti ukidanje letnjeg i zimskog računanja vremena, odnosno pomeranje časovnika u martu i oktobru, posle ankete u kojoj se većina Evropljana usprotivila postojećem…