četvrtak, 08 mart 2018 04:20

Rodna nejednakost i dalje ovulira

Foto: Noćni marš - 8. mart Foto: Noćni marš - 8. mart Faktiv - facebook

Dobar pokazatelj kvalitete prema nečemu ili nekome je način na koji kao pojedinci i društvo provodimo dan koji to nešto obilježava. Primjerice, na prvi april ljudi uživaju u zbijanju šala i pošalica. Na Valentinovo zaljubljeni parovi „slave svoju ljubav“ poklanjanjem ruža i odlaskom na kakvi bolji spoj od onog na kakve bi išli tijekom ostatka godine. Takav odnos prema prvom aprilu, od običnih ljudi do primjerice šaljivih novinarskih članaka znači da se hrvatsko društvo solidno odnosi prema humoru (doduše kada nije politički obojeno, tada je kontroverzno ovisno o vašem svjetonazoru) i unatoč generalnom neprihvaćanju LGBTQ ljubavi (sjetite se unazad godinu dana nasilnih zaštitara u jednom noćnom klubu i suzavca bačenog u drugi klub poznat po okupljanju LGBTQ partijanera), ipak se nitko ne protivi općenitom konceptu ljubavi. Za razliku od recimo, Saudijske Arabije i sličnih zemalja gdje je čak možda i manji problem ako vas uhvate u fizičkom obračunu nego da ste ljubavni par izvan bračne zajednice. Međutim, zamislite situaciju gdje ljudi, umjesto zbivanja šala na prvi april, prosvjeduju zbog kakvih ograničenja na njih. To bi bilo tužno zar ne? Što onda reći za osmi mart?
Međunarodni dan žena, zajedno s primjerice, praznikom rada, jedan je od onih svjetskih dana, na kojemu se manje slavi, a više upozorava i prosvjeduje protiv problema koji se konstantno protežu unedogled. Kako piše Poslovni dnevnik, Omjer zarade između žena i muškaraca u Hrvatskoj nejednakija je nego u prosjeku Europske unije.
„Kada govorimo o ravnopravnosti muškaraca i žena u poslovnom svijetu ne možemo biti zadovoljni. U upravama vodećih hrvatskih tvrtki na Zagrebačkoj burzi samo je oko 17 posto žena, kako je pokazao posljednji CROBEX Indeks žena. Nažalost, čak i tako niska brojka je još niža u odnosu na 2016. kada je bila iznad 20 posto. To nije slučaj samo u Hrvatskoj i globalni je napredak u povećanju zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama vrlo spor“ izjavila je u intervjuu za Poslovni dnevnik Marijana Šarolić Robić, odvjetnica specijalizirana u polju trgovačkog prava i financija, a koja se bavi i rodnim pravom. Dodaje kako je u EU najveća jednakost postignuta u Francuskoj i Švedskoj. Osim toga, glede posla i dalje je aktualno pitanje porodiljnog dopusta.
Slučaj i reakcije na nasilje požeško slavonskog župana Alojza Tomaševića nad svojom suprugom, pokazatelj je tolerancije društva na nasilje i dokaz da se radi o ozbiljnom problemu koji se treba pod hitno riješiti. Podsjetimo, iako je Tomaševa žena pisala premijeru Plenkoviću osobno oko svojega problema, nije bilo nikakve reakcije. Kasnije, pod pritiskom okoline, povukla je i svoju prijavu protiv HDZ-ova župana, a nadležna ministrica Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku, Nada Murganić zaključila je da je tako to u braku. Jedno od rješenja uz generalno poštivanje dosadašnjih zakona i pravovaljane i pravovremene reakcije na nasilje, bila bi i konačna ratifikacija Istanbulske konvencije (i poštivanje iste). Međutim, to se očigledno neće dogoditi u skorije vrijeme zbog pritisaka konzervativne i klerikalne inteligencije koja je uvjerena da se tom konvencijom želi nametnuti rodna ideologija. Još uvijek se čeka zakon o pobačaju i pitanje je kako će izgledati, a do tada će pritisci nad ženama koje se iz raznih zdravstvenih ili socijalnih razloga odluče na pobačaj samo rasti. Što zbog liječnika s prizivom savjesti koji odbijaju izvršiti svoju medicinsku dužnost, što zbog pro-life aktivista ispred bolnica koji dodatno uznemiravaju žene u ionako nezavidnoj situaciji. Svi su nam ovi problemi već jako dobro poznati i nema se što dodatno pisati. Možemo samo zaključiti kako smo još vrlo daleko od trenutka kada će nam na Dan žena preostati samo kakvom ružom ili bombonijerom čestitati ženama na uspjehu izborene jednakosti i kada ćemo se samo moći prisjećati povijesti tih težnji i borbe. Rodna nejednakost je i dalje aktualan problem, na što je odgovor i ovogodišnji noćni marš. Hoćete li doći na njega jer ne želite ostavljati plodno tlo za opstanak gore spomenutih problema u budućnosti, ostaje na vama

Ivor Kruljac

Ivor Kruljac

Student novinarstva, pisac i pjesnik

Povezani članci

  • „Važnost pojavljivanja ovakve knjige očituje se u društveno-duhovnom kontekstu našeg vremena.“
    Umirovljeni sveučilišni profesor dr.sc. Josip Sruk, u svojoj 90-oj godini života napisao je knjigu pod nazivom "Zašto nisam vjernik-Eseji o vjerovanju, djelovanju i budućnosti religije“. Kako sam navodi, knjigu nije…
  • ŠTA MLADI U SRBIJI ŽELE?
    Odgovor na ovo pitanje je očigledan i neupitan, utemeljen u brojnim istraživanjima koja se odnose na mlade. U njima je većina mladih rekla šta želi: porodicu i posao. Muči ih…
  • Nasleđe Sophie i Hansa Scholla
    Danas se prisjećamo Sophie (Sophia Magdalena, 09.05.1921. – 22.02.1943.) i Hans (Hans Fritz, 22.09.1918. – 22.02.1943.) Scholl, sestre i brata koji su bili članovi njemačkog pokreta otpora Bijela ruža. Nakon…
  • Gori Koliko Prosveta treba da se Menja
    Možda bi prikladniji naziv ovog teksta bio Gori Koliko ova Zemlja treba da se menja, ali svi nekako znamo tu pesmu. Sem vladajućih donosilaca odluka, njima je ok da čovek…
  • Žižek: Levica ne može samu sebe da dovede u red
    U svom autorskom tekstu za Independent, Slavoj Žižek kroz osvrt na fenomen Džordana Pitersona, nove „intelektualne zvezde“ Zapada, analizira nedostatke aktuelnih pristupa nekim savremenim globalnim problemima: opsednutost političkom korektnošću, manipulisanje…