nedelja, 19 novembar 2017 18:03

Maknuta je vulgarna riječ, a netrpeljivost ostaje

Foto: Ilustracija: Statua Panov seks sa kozom, Vila Papyri, Herakleum Foto: Ilustracija: Statua Panov seks sa kozom, Vila Papyri, Herakleum Marie-Lan Nguyen (2011), Wiki

U proteklih tjedan dana, pozamašan broj ljudi probudio se s blokiranim profilima na Facebooku ukoliko su napisali jednu riječ. Time su rasprave o slobodi govora i govoru mržnje dobile novi poticaj, a s obzirom da se te rasprave prvenstveno vode na internetu, već vam je jasno kako one nisu bile u najciviliziranijem mogućem tonu.
Umnjak sve svoje članke prenosi preko Facebook stranice. Stoga se nadam da sam u uvodnom odlomku dao dovoljno materijala za objavu na Facebooku koja neće završiti blokiranjem stranice i da sada konačno mogu izreći famoznu kontroverznu riječ koja je povod ovome tekstu: kozojeb. Kozojeb, od imenice koza i glagola jebati, vulgarna je riječ koja označava vrstu zoofilije u kojoj pojedinac uživa u seksualnom odnosu s kozom. Kako tvrdi Index.hr (http://www.index.hr/vijesti/clanak/pazite-facebook-ce-vas-blokirati-ako-napisete-sjajnu-rijec-u-kojoj-su-se-prepoznali-katolicki-talibani/1007731.aspx ), ovaj se pojam koristi općenito za svakoga tko podupire konzervativne ideje. Ipak, činjenica je da govornici ovim pojmom najviše časte muslimane i da se pojam izvorno skrojio za emigrante iz islamskih zemalja. U svakom slučaju, jedna strana se žali kako Facebook koči slobodu govora, a druga strana se raduje zato što smatra da se na ovaj način jasno daje do znanja kako  je govor mržnje neprihvatljiv na spomenutoj društvenoj mreži. E sad, više je razloga zašto je radosna strana u krivu.
Za početak, kozojeb sam po sebi uopće nije ni tako snažna riječ. Jednako je neukusna kao i svaka prosječna psovka. Psovka, istina, nije govor ljubavi (bar većinom vremena), ali nije ni govor mržnje kakav zaslužuje sankcioniranje zbog narušavanja liberalne demokracije. Govor mržnje koji zaslužuje sankcioniranje u normalnom demokratskom društvu je onaj koji prijeti egzistenciji neke skupine ili nepriznavanju neke društvene skupine kao ravnopravnih građana nekog društva. Istina je da neki pojedinci pokušavaju diskreditirati muslimane kao građane s riječju kozojeb, ali pokušavaju i s brojnim drugim riječima. Ako bismo izbacili sve riječi kojima se može napraviti pravi pravcati govor mržnje, ostali bismo bez svih riječi osim: da, hvala, molim, lijepo i još nekoliko njih u tom tonu. Ali sretno vam bilo s njima sklapati smislene rečenice.
Što je međutim Facebook postigao zabranom riječi kozojeb? S jedne strane, fino je nahranio desne radikale i ksenofobe argumentima koji će im koristiti za daljnje vrbovanje ljudi. S druge strane nije uopće pomogao u kvalitetnom suživotu između emigranata iz muslimanskih zemalja s ostalim građanima države u koje su stigli. Netolerancija, netrpeljivost, nepovjerenje, pa čak i mržnja su i dalje tu. Facebook bi glede ovog pitanja eventualno mogao pomoći kakvim kampanjama kao što je bio ovogodišnji LGBTQ emoji, ali ne zabranama. No, čak i onda, opet pričamo samo o virtualnom svijetu koji nije ekvivalentan stvarnom životu. U stvarnosti, kvalitetan suživot i integracija se može obaviti samo uvažavanjem razlika i sekularnih vrijednosti prema kojima bi društvo poticalo svačiju slobodu i pravo na određenje, ali sankcioniralo svakog radikala i fundamentalista: islamskog, kršćanskog, ateističkog ili nekog četvrtog. Svi građani pa tako i azilanti moraju pristupiti jedni drugima s dobrom voljom i otkriti kako se povezati i egzistirati uz međusobno poštovanje (što je na Balkanu, doduše, općenito teški društveni izazov). Samo cviljenje o govoru mržnje neće postići pozitivne promjene. Stvarni i konkretni koraci prema zajedničkom suživotu, a koji se baziraju na kompromisu pospješit će društvo, a mogli bi uljepšati i onu iskrivljenu virtualnu sliku, iako ona i dalje neće odgovarati stvarnosti.


 

 


          

Ivor Kruljac

Student novinarstva, pisac i pjesnik

Povezani članci

  • „Važnost pojavljivanja ovakve knjige očituje se u društveno-duhovnom kontekstu našeg vremena.“
    Umirovljeni sveučilišni profesor dr.sc. Josip Sruk, u svojoj 90-oj godini života napisao je knjigu pod nazivom "Zašto nisam vjernik-Eseji o vjerovanju, djelovanju i budućnosti religije“. Kako sam navodi, knjigu nije…
  • Rodna nejednakost i dalje ovulira
    Dobar pokazatelj kvalitete prema nečemu ili nekome je način na koji kao pojedinci i društvo provodimo dan koji to nešto obilježava. Primjerice, na prvi april ljudi uživaju u zbijanju šala…
  • ŠTA MLADI U SRBIJI ŽELE?
    Odgovor na ovo pitanje je očigledan i neupitan, utemeljen u brojnim istraživanjima koja se odnose na mlade. U njima je većina mladih rekla šta želi: porodicu i posao. Muči ih…
  • Nasleđe Sophie i Hansa Scholla
    Danas se prisjećamo Sophie (Sophia Magdalena, 09.05.1921. – 22.02.1943.) i Hans (Hans Fritz, 22.09.1918. – 22.02.1943.) Scholl, sestre i brata koji su bili članovi njemačkog pokreta otpora Bijela ruža. Nakon…
  • Gori Koliko Prosveta treba da se Menja
    Možda bi prikladniji naziv ovog teksta bio Gori Koliko ova Zemlja treba da se menja, ali svi nekako znamo tu pesmu. Sem vladajućih donosilaca odluka, njima je ok da čovek…