ponedeljak, 25 septembar 2017 14:12

Vatikanski ugovori – Do sada najbolja šansa za njihovo rješavanje

 

Neki će se možda sjetiti kako je prošle godine Nikola Poljak u tekstu „Nas par stotina s bedževima“ skritizirao aktiviste koji pohode sve moguće prosvjede za ostvarivanje ili očuvanje ljudskih prava, a nije ih bilo za vidjeti na prosvjedu za raskid Vatikanskih ugovora. Ono što je Poljak već pisao, ne treba nešto posebno dalje raspisivati. Jednostavno, ako ste bili na prosvjedu za prava žena, povorci ponosa ili za podršku kurikularnoj reformi, suludo je da ne idete na prosvjed protiv ugovora koji štite oltar mizoginije i homofobije koji se konstatno pokušava miješati u obrazovanje (čast iznimkama). I još ga pritom osobno financirate, iako se vaša vjera, moral i uvjerenja ne poistovjećuju s katolicizmom. I ove godine održat će se prosvjed za raskid Vatikanskih ugovora u organizaciji Pokret za sekularnu Hrvatsku. Prosvjed svake godine okuplja sve više osoba, čak i vjernika koji shvaćaju da se crkva previše miješa u politiku, a zanemaruje brigu za duhovnost onih koji su dotičnu instituciju odabrali za spasenje duše. I ove godine se očekuje veći odaziv nego prošle, što pokazuje i povećani generalni entuzijazam. Kao što naslov članka sugerira, ove godine je vjerojatnost uspjeha najveća do sada pa makar bi to samo značilo, kako pojedini političari zagovaraju, da će se Ugovori samo revidirati. A sada slijedi i objašnjenje zašto.    

Kratki podsjetnik

No, prije toga ipak treba prisjetiti se ukratko o čemu se radi, iako smo o Vatikanskim ugovorima već pisali. Dakle, riječ je o sporazumima potpisanom između Republike Hrvatske i središta katoličke crkve, odnosno Vatikana. Osim što je odluka o njihovom potpisivanju prošla bez javne rasprave, ugovori krše ustavom garantiranu sekularnost stavljajući crkvu u povlašteni položaj u odnosu na druge religije, kao i na ireligioznost općenito. Osim u obrazovanju ili oslobođenju od poreza i financiranju javnim novcem, uznemirujuće je kako su zbog ovih ugovora vlasti dužne informirati crkveno vodstvo ukoliko se neki svećenik istražuje u sklopu kriminalističke istrage. Svakome je jasno da se time ugrožava uspješnost istrage, a neki valjani razlog zašto bi crkva dobila ovakvu privilegiju ne postoji ni u svjetovnoj logici, a bogami ni u bibliji. Više od milijun razloga zašto izaći na prosvjed glede samog definiranja problematike. Za ispriku preostaje samo ona standardna fraza „Ali to neće ništa promijeniti, pa zašto se uopće truditi“ toliko draga našim cijenjenim sugrađanima.

2017. - Daleko od savršentsva, ali promjene su tu

Iako ta fraza nikada nije isprika, ove godine nije pogotovo. Godine koja je počela sa najavom smanjenja praga do kojega se studentski rad ne oporezuje. Sama najava masovnog prosvjeda bijesne studentske rulje bilo je dovoljno da se odustane od toga plana. Status Hrvatskih studija još uvijek nije za tamošnje studente zadovoljavajuće riješen. Međutim, studentska blokada uspjela je obustaviti odluku o ukidanju studija filozofije u tom sveučilišnom centru. Još uvijek nam je u svježem sjećanju peticija o obustavi poreza na nekretnine sa peticijom od 145 000 potpisa.
Prosvjedi za ljudska prava, također su uspjeli proizvesti pritisak koji je generirao promjene. Tako je Ladislav Ilčić, (konzervativni vjerski fundamentalist koji želi zabraniti pobačaj, a svojedobno je igrao i veliku ulogu u ograničenju LGBT prava kao i spriječavanju uvođenja zdravstvenog odgoja), prestao biti savjetnik Ministra vanjskih i europskih poslova nakon prosvjeda povodom dana žena kojemu je to bio jedan od glavnih zahtjeva. Premda je službeno objašnjenje bilo da je poziciju napustio zato što se Ilčić želio posvetiti kandidaturi za gradonačelnika Varaždina, tajming od nekoliko dana nakon prosvjeda, slaba predviđanja za izbornu pobjedu i konačno, gubitak izbora, rezolutno su demantirali tu tvrdnju. Smjena bivšeg ministra znanosti i obrazovanja, Pave Barišića nije plod prosvjeda već očajničkih nastojanja premijera Plenkovića da očuva parlamentarnu većinu. Međutim, dva najmasovnija prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti, oba u znak podrške provedbi kurikularne reforme i konstatni interes građana za najnovije događaje u tom području, zasigurno su utjecali na prepuštanje dotičnog resora HNS-u koji je na tu poziciju imenovao ministricu Divjak. Iako i dalje muku muči sa Barišićevom sumnjivo izabranom ekspertnom radnom skupinom, vijest o reaktiviranju 369 stručnjaka iz tima bivšeg voditelja ekspertne skupine Borisa Jokića pokazuje pozitivni pomak ka rješavanju ovog problema na zadovoljavajući način (iako je to daleko od konačnog sretnog završetka važnog poglavlja u razvitku Hrvatske).

Prigodan je i politički trenutak

Kao u nekakvoj reklami TV prodaje moramo reći da to još nije sve. Politički trenuci i okolnosti su vrlo važni i trebaju se uzeti u obzir. Mnogi analitičari se slažu kako je prosvjed podrške za Radio 101 uspio polučiti rezultate zbog toga što se prosvjed održao u trenutku kada je tada vrlo autoritativni predsjednik Tuđman bio u SAD-u (kako se kasnije doznalo na onkološkom liječenju), ali i podrške što od političara, a što od međunarodnih promatrača.
Iako se kod V.U. ne čini da ima previše mjesta za optimizam kada predsjednik Sabora Gordan Jandroković tvrdi da Sabor i crkva trebaju biti povezaniji, a premijer poklanja crkvi državne vile (s jedne strane pokušava uvesti porez na nekretnine, a s druge poklanja nekretninu instituciji oslobođenoj poreza? Vrlo promišljeno.), ipak se nazire tračak svjetlosti. Ona slabija je da se ponekim političarima koji podržavaju reviziju V.U. pridružio i ustavni sudac Andrej Abramović koji je svojim izdvojenim mišljenjem zaslužan za to da odluka kako V.U. nisu u suprotnosti s Ustavom po prvi puta nije donesena jednoglasno. No, najoptimističnija vijest dolazi iz Luksemburga. Kao što vam je vjerojatno poznato, najviša pravna instanca EU-a, sud pravde Europske unije u Luksemburgu, pozabavio se sličnim ugovorom koji je Vatikan sklopio sa Španjolskom i zaključila da oslobađanje crkve od poreza po pitanju poduzetnih aktivnosti nije u skladu s europskim zakonom. Kako je Indeks pisao objavljujući ovu vijest, Hrvatska bi zbog toga morala revidirati vlastite ugovore s Crkvom.  No, s obzirom na posljednju odluku Ustavnog suda o ovome pitanju, čini se da se to moranje neće ostvariti tako uskoro.

Recept promjene – daljni pravni postupci s velikom javnom podrškom

Eto još jedne koristi Europske unije osim beskrajnih fondova. Zašto ne zatražiti pomoć međunarodnih pravnih tijela, ako već domaća ne žele štititi interese svih građana države? Argumentacije i svakodnevnih primjera kako je katolička crkva u povlaštenom položaju naspram drugih vjera i nevjera zbog dotičnog sporazuma s Vatikanom ima u izobilju. Ne vidim razloga zašto se ne bi Luskemburgu poslalo pismo zamolbe da prouče hrvatske sporazume s Vatikanom. To sam pitao i Alana Sorića, pravnog stručnjaka i člana upravnog odbora Protagore, udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba i ireligioznog poimanja svijeta. Objasnio je kako je to moguće, ali, koliko mu je poznato, nitko nije pokušao. Ističe da je ipak najprije potrebno iscrpiti pravni put u Hrvatskoj.
„Mora postojati konkretan predmet (postupak), bez obzira radi li se o upravnoj ili parničnoj stvari, a stranka mora biti odbijena na svim instancama“, objašnjava Sorić dodajući da tijekom postupcima treba doći i do povrede nekog od prava koje jamči Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. „Dakle, ne može se pokrenuti postupak pred Europskim sudom za ljudska prava samo zato što netko ima nekakvu pritužbu, već tek ukoliko je netko odbijen na svim instacama u Hrvatskoj i tokom postupka je došlo do kršenja nekog od prava zajamčenih konvencijom“, zaključuje Sorić.
S obzirom da do povrede prava iz konvencije nije došlo, ali i zbog toga što odluke Europskog suda za ljudska prava naposljetku nisu obvezujuće, vrlo je dobra vijest znati da u Hrvatskoj još uvijek nisu iscrpljene sve pravne opcije glede Vatikanskih ugovora. Međutim, pravna borba, koliko god argumentirana bila, zbog svoje delikatnosti neće puno značiti ukoliko se radi za nekolicinu ljudi. Iako činjenice ukazuju kako V.U. znatno utječu na pad standarda brojnih građana, tek izlasci na prosvjed i potpisivanje peticija stavljaju apsolutni pečat na ozbiljnost problema. Pokazuju interes i nezadovoljstvo ljudi koje se unatoč svemu nikako ne mogu ignorirati i prije ili kasnije u svojoj ustrajnosti mogu donijeti promjene. Baš kao u gore opisanim slučajevima. Pogotovo u kombinaciji s legitimnim pravnim tužbama i zahtjevima. Stoga, ukoliko vas muči izravno ova problematika, ali i neke druge o kojima je još prošle godine pisao Nikola Poljak, ne preostaje vam drugo doli doći na trg sv. Marka 14.10. i pokazati za koliko se ljudi nastavlja vožnja po pravnom putu prema sekularnom i pravednom društvu.

Raskid! prosvjedni skup

Ivor Kruljac

 

Video

Ivor Kruljac

Student novinarstva, pisac i pjesnik

Povezani članci

  • Nikola Poljak: Bogu božje, caru carevo!
    Održani protest u Zagrebu 14. oktobra okupio je aktiviste i građane u borbi za sekularnu državu Hrvatsku. Prenosimo vam kratak govor aktiviste Nikole Poljaka ovim povodom: Promatrajući ovaj događaj, ovaj…
  • 16.10.1854. Rođen Oscar Wilde
    1854 - Rođen je engleski pisac irskog porekla Fingal O'Flaerti Vils, poznat kao Oskar Vajld (Oscar Wilde), najizrazitiji zastupnik larpurlartizma u engleskoj književnosti druge polovine 19. veka. Njegovo demonstrativno kršenje…
  • Beograd: Rastući znaci fundamentalizma – demokratski i feministički odgovori
    Obraćanjem novinarima i aktivistima u Media centru 13.10. počela je trodnevna konferencija "Rastući znaci fundamentalizma – demokratski i feministički odgovori". „Feministički pokret identifikovao je, kako na globalnom tako i regionalnom…
  • Harvard: Studija otkriva najvažniji faktor za ljudsku sreću
    75-godišnja studija sa Harvard univerziteta otkriva najvažniji faktor za ljudsku sreću Da li ste ikada čuli za studiju sa Harvarda, koja je trajala preko 75 godina i otkrila šta nas…
  • Obeležavanje petooktobarskih demonstracija skoro i da ne postoji
    Beograd: Pre 17 godina je srušen režim Slobodana Miloševića, a obeležavanje petooktobarskih demonstracija više skoro i da ne postoji. Dok su mediji bliski vlasti uglavnom ignorirali podsjećanje na događanja prije…