Na današnji dan rođen je Charles Darwin

Na današnji dan 1809. godine rođen je Charles Robert Darwin (12. 2. 1809. - 19. 04. 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac, začetnik darvinizma tj. autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodnog odabira. Svojim idejama glede evolucijske biologije utjecao je na rad mnogih znanstvenika. Nakon studija medicine i teologije pridružuje se ekipi prirodoslovaca na znanstvenom putovanju po svijetu, gdje zapaža da na otočju Galápagos postoji jedinstvena vrsta kornjača, američkog drozda i zeba koje su, unatoč tome što su blisko povezane, različite u strukturi i prehrambenim navikama od otoka do otoka. Ta opažanja natjerala su Darwina da si postavi pitanje da li je moguće da postoje veze između različitih ali i sličnih vrsta, te je 1836.g. svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio u djelu Bilješke o transmutaciji vrsta. Njegov je stav dodatno učvrstilo Malthusovo djelo Esej o principima stanovništva, čije je argumente primijenio na životinje i biljke te 1838. godine načinio nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcije, no objavio ju je tek 1858.g. u novinama (istovremeno kada i Alfred Russel Wallace, mladi prirodoslovac koji je nezavisno od Darwina došao do istog zaključka); a u cjelosti 1859.g. pod naslovom Postanak vrsta (The Origin of Species, s podnaslovom "Podrijetlo vrsta uz pomoć prirodne selekcije ili preživljavanje povlaštenih rasa u borbi za opstanak"). Knjiga je nazvana "knjigom koja je šokirala svijet", ali se prodala u potpunosti već prvi dan te je naknadno tiskano još šest izdanja. Kritike su dolazile i od strane drugih znanstvenika, ali najviše od crkvenih prestavnika koji su mu spočitavali poricanje utjecaja "boga" na stvaranje čovjeka i stavlja čovjeka na istu razinu sa životinjama. Važnost Darwinova rada prepoznali su njegovi suvremenici te je Darwin izabran u Kraljevsko društvo 1839.g. i u Francusku akademiju znanosti 1878. Odana mu je počast i mjestom pokopa u opatiji Westminster.

Autor: Sekularni kalendar

Povezani članci

  • DNK iz blata
    Naučnici su došli do zapanjujuće nove tehnike u proučavanju ranih predaka ljudi: traže DNK u prastarim sedimentima na mestima poput pećina. „Mislim da imamo uverljive dokaze da su sekvence autentične,“…
  • Otkriveno poreklo indonežanskog hobita(Homo florensiesis)
    Najopsežnija studija kostiju „Homo florensiesisa“, vrste malih ljudi koji su pronađeni na indonežanskom ostrvu Flores 2013. godine, otkrila je nove dokaze o evoluciji hobita. Studija Australijskog nacionalnog univerziteta je otkrila…
  • Novi pogled na evoluciju jezika
    Pojava govora i jezika kod ljudi se dugo činila čudesnom. Jezik nam je omogućio da akumuliramo znanje, izgradimo kulture, osvojimo planetu, i načinio je od nas životinju koja se naizgled…
  • Morske vidre i delfini koriste alate
    Morske vidre upotrebljavaju kameno orudje hiljadama, možda čak i milionima godina, a veruje se da su naučile da koriste orudje mnogo pre drugih morskih sisara. Delifini u Australiji su vidjeni…
  • Neandertalci, hrana i poljupci
    Neandertalci El Sidron pećine u severnoj Španiji nisu živeli lako, ali pre nego što su izumrli pre nekih 50 000 godina, hranili su se pečurkama, mahovinom i semenkama šišarki. Pojedinici…

Prijatelji